Poslednji odlazak na buvljak u ovoj godini, uzeo četiri igre (jedna je duplikat), 12 čarapa i jedan kasetofon 🙂

Poslednji odlazak na buvljak u ovoj godini, uzeo četiri igre (jedna je duplikat), 12 čarapa i jedan kasetofon 🙂

Minimalistički Wolfenstein 3D, u prevodu Zamak vukova. Sviđa mi se cell-shaded grafika. Na kraju sam ukokao Hitlera-vukodlaka 🙂


Inače, igru je napravio Dejvid Lindzi Pitmen, jedan od braće blizanaca koji prave komercijalne igre pod firmom Minor Key Games. Saga o Hitleru je pravljena u endžinu koju je sam autor pravio a sem ove igre imamo još dve sa sličnom mehanikom: NEON STRUCT: Desperation Column i Li’l Taffer.


Na RTS-ovom portalu je izašao tekst o računaru “Galaksija”, verovatno prvom domaćem kućnom računaru. Kažu da je ’83. godine oko deset hiljada mladih ljudi iz tadašnje Jugoslavije krenulo u sklapanje ovog računara (pošto je računar dolazio u delovima i trebalo ga je sklopiti pre upotrebe). Jedan od tih 10.000 ljudi je bio i moj otac pošto imam jedan takav primerak u stanu kod mame i imam živo sećanje na to kako sam se igrao na njemu 🙂 Danas sam ponovo obišao Muzej nauke i tehnike pošto su decembar 2023. proglasili za Mesec računara “Galaksija”. Nije bilo puno šta da se vidi, jedna vitrinica sa tri izdanja ovog računara (isti računar u tri različita kućišta) i malo teksta, ali, bolje išta nego ništa.



Dobio od Beotela na poklon promo kod za mesec dana besplatnog servisa Cinesseum. U pitanju je platforma za striming filmova i serija, rekao bih da je pretežno orijentisana na domaća ostvarenja mada vidim da ima i stranih dela. Košta svega 600 dinara mesečno, odnosno, 5200 godišnje, što je 45 evra što je bagatela. Mislim da imaju 355 filmova i 28 serija. Posle MojOff, eto još jedne razonode za ove praznične dane.

Apdejt: nešto nije u redu sa ovim servisom – ne mogu da se ulogujem, ne mogu da resetujem lozinku, kontakt forma ne radi. Poslao sam im mejl, stavio Beotel u CC 😉 pa da vidimo.
Apdejt: proradilo je. Stižu mejlovi sada. Inicijalno nisam mogao da se ulogujem ali sam mogao da pošaljem zathev za reset lozinke. Ako kao novu lozinku postavim originalnu lozinku – ne mogu da se ulogujem. Ako postavim neku jednostavniju – uspem da se ulogujem. Pošto moja originalna lozinka ima značajnu dozu kompleksnosti (ima specijalne znakove) a sa njom ne mogu da se ulogujem, pretpostavljam da imaju SQL injection problem na formi za prijavu. Ali nisam stigao da se bavim time, gledam svoj prvi film 🙂

Registrovao auto još jednom 🙂 Ne radi jedna maglenka mada radi a zadnji desni točak ne koči kako treba što bi trebalo da sredimo posle srpskog Božića kada se majstor vrati sa pauze. Ostalo je sve OK, spremni za nove avanture. Inače, registracija ove godine je jeftinija nego prethodne za 2400 dinara.
Pročitao knjigu Kazino Rojal, prvu iz serije o Džemsu Bondu. Jan Fleming je naravno pisac, godina je davna 1953. Imamo L Šifra kao glavnog negativca, svojevrsnog “bankara” terorističke organizacije Smerš (skraćeno od “Smrt špijunima”), koji nesmotreno ulaže tuđ novac, gubi znatan deo, pa odlučuje da kockom u kazinu pokuša da povrati izgubljeno pre nego što vlasnik novca sazna šta se dešava. Odluka pada na igru koja se zove bakara, nešto slično ajncu, koja je izgleda bila popularna u kazinima u to vreme. Britanska obaveštajna služba saznaje za sve ovo pa šalje agenta Bonda da se obračuna sa L Šifrom za zelenom čojom kockarskog stola u nadi da će ga dublje diskreditovati te naterati na saradnju ili inicirati njegovu likvidaciju od strane poslodavca. U dobrom delu knjige imamo detaljno opisanu partiju bakare između Bonda i L Šifra, čak i pokušaj ubistva za vreme partije koju na kraju naravno Bond dobija. Poslednji deo knjige je rezervisan za romantiku između Bonda i njegove pomoćnice Vesper koja se tragično završava. U knjizi je Bond opisan kao ženomrzac a Vesper kao priprosto biće, ne znam da li je to piščev odraz ili odraz vremena u kojem je ovo delo nastalo.

Pošto sam već pročitao knjigu, podsetio sam se i filma sa Denijelom Krejgom iz 2006. Film prati osnovne događaje iz knjige: (L Šifr, kocka, zatočeništvo, romantika) s tim što se u filmu ne igra bakara već Teksas hold em poker što je i logično s obzirom na to da film prikazuje događaje u modernom periodu a ne u pedesetim. Imamo i pokušaj ubistva za stolom, romansu sa Vesper, čak i epizodu mučenja – definitivno najbolji Bond film iz Krejgove ere. Drugi film koji sam pogledao je parodija iz 1967. koji nije direktna ekranizacija knjige ali ima sve njene osnovne elemente (L Šifr, kocka, zatočeništvo, romantika) s tim što se u ovom filmu baš igra bakara, doduše znatno kraća scena. Sve ostalo van okvira knjige je prava papazjanija koja se na kraju završava sa kaubojima, indijancima i letećim tanjirima 🙂


Nema više onih mini Lego setova u kesici na buvljaku pa sam kupio jedan u kutijici u Lidlu za 1000 dinara. Vidim da isti set u Dexy Co košta 1400 dinara pa sam možda i dobro prošao. Zapravo sam hteo da kupim slagalicu ali su bila samo tri dezena i nijedan mi se nije svideo. Možda prošetam za vikend pa nađem još nešto u ponudi.


Apdejt: kupio na kraju slagalicu sa motivom stare mape za 700 dinara što ispadne oko 64% cene iste takve u već pomenutom Dexy Co-u. Ima 2000 delova, sećam se koliko sam se mučio sa slagalicom od 500 delova 🙂 I ono što sam upravo shvatio jeste da nemam toliko veliku radnu površinu u kući koju bih mogao da uzurpiram, pretpostavljam par nedelja, dok sastavljam slagalicu…
